Prošle je godine prvi put u povijesti svaki dan u godini bio za najmanje jedan stupanj topliji nego u predindustrijsko doba

Posted on 10 January 2024

Sada i službeno, a ne samo po onome što smo osjetili i što pamtimo, 2023. godina bila je najtoplija godina od kada se provodi sustavno meteorološko mjerenje.

Prošla godina imala je globalnu prosječnu temperaturu za čak 1.48°C višu od predindustrijskog prosjeka i za 0.17°C višu od dosad najtoplije 2016. godine. Čak 11 mjeseci imalo je natprosječnu temperaturu, svaki dan od 365 dana u godini bio je za najmanje jedan stupanj topliji, čak 50 dana za više od jedan i pol stupanj, a dva dana u studenom i za više od dva stupnja toplija u odnosu na period prije 1900. godine.

Dodatan doprinos porastu temperature u protekloj godini bila je i specifična faza oceanske oscilacije temperature, takozvani El Nino, za kojega je poznato da redovito podiže globalnu temperaturu zraka. Međutim, stručnjaci su složni, rekordi nisu uvjetovani isključivo ovim fenomenom. Posljedica je to prije svega rastućih koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi pri čemu je sadržaj CO2 u zraku dosegnuo novi rekord od prosječno 419 ppm, a metana 1902 ppb.

„Kada govorimo o odstupanjima temperatura od dalekih predindustrijskih vrijednosti, služimo se sitnim stupnjevima s pokojom decimalom pa ovih 1,48 ili 0,17 stupnjeva i ne zvuči osobito zabrinjavajuće. Međutim, posljedice rapidnog porasta temperature osjećaju se u svakom kutku planeta i ne prođe dan da ne čujemo o poplavama, požarima, vjetrenim olujama, sušama, nestašici vode, zagađenju zraka i invazivnim vrstama životinja i biljaka koji zauzimaju i uništavaju naš životni prostor. Na sve to ne možemo ostati ravnodušni“, ističe Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa očuvanja prirode u WWF Adriji.
Provedeno istraživanje Copernicus službe za klimatske promjene, koje financira Europska unija, nastalo je kombiniranjem nekoliko ključnih klimatskih pokazatelja tijekom čitave godine i u najvećoj mjeri se svodi na mjerenje i uspoređivanje površinskih temperatura zraka, temperatura površine mora kao i nivoa leda na Arktiku i Antarktiku.

Copernicus služba prati preporuku Svjetske meteorološke organizacije da koristi period od posljednjih 30 godina (od 1991. do 2020.) kao referentni period za izračunavanje klimatskih prosjeka, a u prošloj godini zabilježene su najviše temperature i zraka i površine mora i oceana kao i rekordno nizak nivo leda na polovima. Promatrani posebno, ali i u međusobnoj korelaciji, ukazuju na zabrinjavajuće trendove koji onemogućavaju bilo kakve projekcije za budućnost.

Svi navedeni pokazatelji dokazuju da se čitav svijet, pa i naša regija, od početka lipnja prošle godine susreće s nezapamćenim toplinskim udarima koji su u pojedinim mjesecima i do dva stupnja premašivali dnevne prosjeke u proteklih više od 100 godina uključujući i predindustrijski period. Ovaj udar trebalo bi svoj vrhunac dostići u siječnju odnosno veljači ove godine i nastavit će „topli“ trend u prvih par mjeseci. Nažalost, istraživanje ne može prognozirati hoće li ova godina nadmašiti prošlogodišnje rekorde, ali je svakako alat za usmjeravanje ljudskih aktivnosti u pravcu zaustavljanja i sprječavanja klimatskih promjena.

Ako podatke o temperaturnim rekordima promatramo izolirano, malo je reći da su priličan razlog za zabrinutost. Ali ako ih promatramo kroz prizmu velike količine ugljičnog dioksida koji je pušten u atmosferu zbog iznenadnih požara na otvorenom ili dugih, sušnih perioda, kao i nezapamćenih poplava, dolazimo do zaključka da ćemo se brinuti puno više nego što smo mislili.

Ako žustrije ne „pritisnemo“ sve svjetske čelnike da se ljudske, industrijske i druge visokoprofitne aktivnosti koje štete prirodi ne zaustave ili bar u velikoj mjeri ograniče, mogli bismo se naći u velikom problemu. Dugo ćemo se još vraćati na rezultate ovog istraživanja bilo da pričamo o ekološkom otisku, oštećenim „plućima planeta“, nedostatku vode koja život znači ili bilo kojem aspektu naše svakodnevice.

grafikon temperatura za 2023.